Film Čovjek koji je htio biti kraljem iz 1975. godine, u režiji Johna Hustona, epska je pustolovna drama temeljena na noveli Rudyarda Kiplinga, a započinje u uredu mladog novinara Kiplinga u Indiji potkraj devetnaestog stoljeća. Tamo mu usred noći upada unakaženi i psihički slomljeni prosjak koji se predstavlja kao Peachy Carnehan, njegov stari poznanik i bivši britanski vojnik. Kroz Peachyjevu potresnu retrospektivu doznajemo kako su on i njegov nerazdvojni suborac Daniel Dravot, zasićeni vojnim životom i kolonijalnim ograničenjima, odlučili napustiti britansku vojsku i krenuti u opasnu ekspediciju prema zabačenom i mitskom Kafiristanu, teritoriju u Afganistanu gdje nijedan bijelac nije kročio još od vremena Aleksandra Velikog. Njihov ambiciozni plan bio je jednostavan i drzak: ponuditi svoje vojno znanje i napredno oružje prvom lokalnom kralju na kojeg naiđu, pomoći mu da porazi sve svoje neprijatelje, a zatim ga svrgnuti s vlasti, opljačkati bogatstvo i sami preuzeti prijestolje. Nakon mukotrpnog putovanja kroz snijegom okovane planine, dvojac uz pomoć lokalnog vodiča i bivšeg vojnika Billyja Fisha uspijeva u svojoj namjeri, dajući mještanima lekcije iz ratovanja i osvajajući selo za selom. Prekretnica u njihovoj sudbini događa se tijekom jedne od bitaka kada Daniela u prsa pogodi strijela, no on ostaje potpuno neozlijeđen jer se vrh zabio u skrivenu metalnu kopču njegova remena. Vidjevši da ne krvari, prestrašeni mještani i svećenici povjeruju da je Daniel besmrtni bog i izravni potomak samog Aleksandra Velikog, nakon čega ga odvode u sveti grad Sikandergul i proglašavaju ga svojim vrhovnim kraljem. Svećenici im otvaraju tajne riznice prepune neprocjenjivog zlata i dragulja, a Peachy želi odmah uzeti plijen i pobjeći natrag u civilizaciju prije nego što prijevara bude otkrivena. Međutim, Daniel s vremenom gubi doticaj sa stvarnošću, počinje iskreno vjerovati u vlastitu božansku prirodu i kraljevsku ulogu te odlučuje trajno ostati kako bi modernizirao zemlju i izgradio veliko carstvo. Propast dvojca započinje kada se Daniel odluči oženiti prekrasnom lokalnom djevojkom Roxane. Tijekom raskošne svadbene ceremonije, prestravljena mladenka, uvjerena da će je dodir boga usmrtiti, u panici ugrize Daniela za vrat. Kada okupljeni svećenici i narod ugledaju pravu ljudsku krv kako teče iz njegove rane, shvaćaju da su prevareni od strane običnih smrtnika te gnjevna gomila odmah kreće u krvavi linč. Daniel dostojanstveno prihvaća svoju sudbinu pjevajući vojnu koračnicu dok ga mještani tjeraju na viseći most koji potom presijecaju, šaljući ga u smrt u duboki ponor, dok Peachy biva brutalno mučen, ali preživljava i biva protjeran. Priča se vraća u sadašnjost gdje Peachy završava svoje svjedočanstvo ostavljajući na Kiplingovu stolu Danielovu odsječenu glavu koja na sebi još uvijek nosi zlatnu kraljevsku krunu, nakon čega tiho odlazi u nepoznato.Ovo kinematografsko ostvarenje postiglo je izniman uspjeh kod kritike te je prepoznato kao jedno od najboljih pustolovnih djela tog desetljeća, što mu je donijelo brojna priznanja i nominacije unutar filmske industrije. Film je zaradio čak četiri nominacije za prestižnu nagradu Oscar i to u kategorijama za najbolji adaptirani scenarij, koji su zajednički potpisali John Huston i Gladys Hill, za najbolju scenografiju, najbolju montažu te za najbolji dizajn kostima, koji je osmislila legendarna kostimografkinja Edith Head. Osim uspjeha na američkoj sceni, film je ostvario zapažene rezultate i na dodjeli britanskih filmskih nagrada BAFTA, gdje je bio nominiran za najbolju fotografiju i najbolji kostim. Slavni skladatelj Maurice Jarre bio je nominiran za nagradu Zlatni globus u kategoriji najbolje originalne glazbe, dok je Udruženje američkih scenarista uvrstilo film među nominirane za najbolju dramsku adaptaciju iz drugog medija. Međunarodni uspjeh potvrđen je na Međunarodnom filmskom festivalu u Valladolidu gdje je bio nominiran za najbolju film, a glumačka kemija i vrhunske izvedbe Sean Conneryja i Michaela Cainea trajno su osigurale ovom naslovu mjesto na popisima najvećih i najutjecajnijih avanturističkih klasika svih vremena.