Film Frankenstein iz 1931. godine, u režiji Jamesa Whalea i s neponovljivim Borisom Karloffom u ulozi Čudovišta, započinje jezivim iskopavanjem grobova u potrazi za ljudskim ostacima. Mladi, opsjednuti znanstvenik Henry Frankenstein i njegov grbavi pomoćnik Fritz kradu svježe pokopana tijela te ih odnose u svoj improvizirani laboratorij smješten u starom, napuštenom tornju. Frankenstein želi nadvladati samu smrt i stvoriti novi ljudski život sklapanjem organa i udova različitih pokojnika, no Fritz zabunom iz medicinskog fakulteta ukrade oštećeni mozak koji je pripadao okrutnom kriminalcu. Henryjeva zaručnica Elizabeth, zabrinuta za njegovo zdravlje i izolaciju, dolazi u laboratorij u pratnji zajedničkog prijatelja Victora i Henryjeva bivšeg profesora dr. Waldmana, upravo u trenutku kada se sprema vrhunac eksperimenta. Tijekom snažne električne oluje, Frankenstein podiže operacijski stol prema krovu tornja, koristeći moć munje kako bi kroz tijelo proveo golemu energiju, nakon čega stvorenje počinje micati rukom, potaknuvši Henryja na povijesni usklik kako je njegovo djelo konačno živo.Isprva se novostvoreno biće čini poslušnim i nevinim, reagirajući s čuđenjem na svjetlost, no situacija se brzo pogoršava jer ga sadistički Fritz neprestano muči i plaši gorućom bakljom. Pod utjecajem straha i zlostavljanja, Čudovište u naletu bijesa ubija Fritza, nakon čega Henry i dr. Waldman shvaćaju da su stvorili opasno biće te ga odlučuju uspavati i zaključati u podrum. Dok Henry odlazi kući kako bi se oporavio i pripremio za vjenčanje s Elizabeth, dr. Waldman ostaje u tornju s namjerom da secira i uništi stvorenje, no ono se budi, zadavi profesora i bježi u divljinu. Lutajući prirodom, Čudovište susreće malu djevojčicu Mariju koja se igra pokraj jezera i koja ga, ne pokazujući strah, poziva da bacaju cvijeće u vodu kako bi gledali kako pluta. Misleći da je i Marija prekrasan cvijet, zbunjeno i djetinje stvorenje je baca u jezero, gdje se djevojčica ubrzo utopi, ostavljajući Čudovište u stanju panike i nerazumijevanja onoga što je upravo učinilo.U danu kada cijelo selo slavi Henryjevo i Elizabethino vjenčanje, slavlje biva prekinuto kada Marijin shrvani otac donese njezino tijelo kroz ulice, tražeći pravdu i osvetu. Henry priznaje mještanima svoju krivnju te se odmah formira gnjevna potjera podijeljena u tri skupine kako bi se pretražila okolna brda i ulovilo odbjeglo stvorenje. Čudovište se u međuvremenu ušulja u Frankensteinov dom i napadne Elizabeth, no Henry je uspijeva spasiti te sam kreće u planine kako bi se suočio s vlastitom kreacijom. Na vrhu brda dolazi do dramatičnog fizičkog obračuna u kojem Čudovište svlada Henryja i baci ga s vrha stare vjetrenjače, no Frankensteinov pad ublažavaju krila građevine i on ostaje teško ozlijeđen, ali živ. Razjarena gomila mještana blokira sve izlaze iz vjetrenjače i zapali je, ostavljajući stvorenje zarobljeno unutar plamtećih ruševina gdje ono nestaje u kricima agonije, dok se Henry kod kuće uspješno oporavlja uz skrb svoje obitelji.U vrijeme kada se film počeo prikazivati, žanr strave bio je izrazito podcijenjen od strane službenih filmskih akademija, zbog čega ovo ostvarenje nije osvojilo tadašnje standardne nagrade poput Oscara, no njegov povijesni značaj s godinama je postao neprocjenjiv. Zbog svog nevjerojatnog kulturnog, povijesnog i estetskog doprinosa svjetskoj kinematografiji, film je 1991. godine službeno odabran za čuvanje u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država pri Kongresnoj knjižnici, što predstavlja najveće moguće priznanje za američko filmsko stvaralaštvo. Kasnija kućna i restaurirana izdanja ovog klasika osvojila su prestižnu nagradu Saturn za najbolju kolekciju klasičnih filmova na DVD-u, a Američki filmski institut uvrstio je Frankenstein na popis stotinu najboljih američkih filmova svih vremena. Boris Karloff je svojom maestralnom, duboko emotivnom i tjelesno zahtjevnom izvedbom stvorio bezvremensku ikonu popularne kulture, pretvorivši lik Čudovišta u simbol neshvaćenog autsajdera i osiguravši ovom filmu status vječnog umjetničkog remek-djela.